Tematska sjednica - Ravnopravnost spolova i politička participacija u BiH

Prisutne su na početku pozdravili/e Mirsad Isaković, predsjedavajući Komisije, i Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH. U prvom dijelu sjednice, Samra Filipović-Hadžiabdić i Maja Gasal Vražalica, zastupnica bh. parlamenta, podsjetile su nas na međunarodne obaveze iz oblasti ravnopravnosti spolova i političke participacije, ali i na trenutno stanje podzastupljenosti žena u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Ono po čemu se ova tematska sjednica razlikuje od velikog broja sličnih javnih rasprava i događaja, jesu sami modeli koji su predstavljeni. Saša Gavrić, izvršni direktor Sarajevskog otvorenog centra, predložio je dvije centralne izmjene u bh. političkom sistemu.

Prva izmjena se odnosi na zakone o vladama na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Ova izmjena podrazumijeva jasno definisanje zakonske odredbe po kojoj se ni jedna vlada ne može potvrditi ukoliko u njenom sastavu, za vrijeme cijelog mandata, nisu zastupljena oba spola sa minimalno 40%. Ovakva odredba se tako treba uključiti u Zakon o Vijeću ministara BiH (član 6.), ali i u zakone o Vladi Republike Srpske i Vladi Federacije BiH, te u zakone o vladama kantona. Predložene odredbe bi se primijenjivale od izbora 2018. godine, kako bi se stranke u prelaznom periodu mogle adekvatno pripremiti te ojačati interne kapacitete.

Druga izmjena se tiče zakonodavnih tijela na nivou države, entiteta i kantona. Konkretno, nakon analize svih mogućih modaliteta i intervencija, predložene su dvije izmjene na Izborni zakon BiH. Prvom izmjenom uvodi se kvota od 50% za izborne liste. Po ovom prijedlogu, kandidati i kandidatkinje na izbornim listima bi se redali naizmjenično, za razliku od trenutnog rješenja koji predviđa zastupljenost od najmanje 40%. Ovo u praksi znači da bi svaka druga osoba na listi morala biti žena, što bi povećalo vidljivost, ali i šansu za izbor.

Drugom izmjenom Izbornog zakona BiH na državnom i entitetskom nivou, uvodi se preraspodjela kompenzacijskih mandata. Oko 30% svih zastupničkih/poslaničkih mandata na nivou države i entiteta dodjeljuje se putem tzv. kompenzacijskih mandata (a ostalih 70% putem otvorenih izbornih lista). Političke stranke pri tome odlučuju koji/a kandidat/kinja će imati prioritet na kompenzacijskim listama. Ovom izmjenom, u slučaju da putem otvorenih lista ne bude dovoljno izabranih žena, kompenzacijski mandati se dodjeljuju kandidatkinjama. U slučaju da se putem otvorenih lista ne izabere dovoljno muških kandata, onda se na isti način kompenzacijski mandati dodjeljuju muškarcima, a sve s ciljem da dođe do poravnanja tj. ravnopravne zastupljenosti (min. 40%) muškaraca i žena.

Davorin Semenik, sekretar Komisije za ostvarivanje ravnopravnost spolova, iznio je prijedloge amandmana na Zakon o Vijeću ministara BiH, koji se zasnivaju na modelu kojeg je predstavio Sarajevski otvoreni centar. Ovi amandmani će se na narednoj sjednici komisije naći na dnevnom redu i trebali bi biti usvojeni kao zajednički prijedlog cijele komisije, nakon čega će biti upućeni u parlamentarnu proceduru. Gospodin Semenik je ujedno pozvao i kolege/ice iz parlamenata entiteta i kantona da na sličan način predlože izmjene zakona o svojim vladama. Takođe je naglasio da će i predložene izmjene na Izborni zakon BiH biti razmatrane i da se iskreno nada da će zastupnice/i podržati ove amandmane.

Ukoliko bi Bosna i Hercegovina usvojila ove izmjene na Zakon o Vijeću ministara i Izborni zakon BiH, naša država bi postala primjer za druge države u cijeloj Evropi. Po tim rješenjima, nakon izbora 2018. godine, BiH bi bila među rijetkim državama svijeta koje imaju minimalnu zastupljenost od 40% žena i muškaraca na državnom parlamentu i vladi.

Na svima nama je da nastavimo zagovarati kako bi ovi prijedlozi dobili podršku u parlamentarnoj proceduri.

Članak je objavljen i na www.soc.ba

Sjednici su pored ostalih zvanica prisustvovali i predstavnici Centra "Fortis".